Milijuni povijesnih slika su postavljeni na Flickr

 

Američki akademik je kreirao tražilicu sa bazom podataka od preko 12 milijuna povijesnih i besplatnih slika.

Kalev Leetaru je već postavio 2.6 milijuna slika na Flickr, koje su isto u tražilici zahvaljujući oznakama koje se automatski dodaju.

Fotografije i slike potječu sa 600 milijuna stranica iz knjiga u knjižnicama koje je skenirala Internet Archive organizacija.

Slikama je do sada bio otežan pristup.

Leetaru je rekao da se digitalizacija do sada fokusirala na riječi, ali zanemarivala slike.

“Sve ove godine knjižnice su digitalizirale svoje knjige, ali su ih samo postavljale kao PDF-ove za tekstualno pretraživanje.”

“Fokusirale su se da su knjige samo kolekcija riječi. Ovaj projekt to ispravlja.”

“U razdoblju od pola tisućljeća, zadivljujuće je vidjeti količinu slika i kako se pogled na svijet mijenjao.”

“Većina slika se ne nalazi nigdje u svijetu – originalne slike su davno izgubljene.”

Slike su od 1500 do 1922, kada nastupa zakon o vlasništvu.

Leetaru je počeo rad na projektu dok je istraživao komunikacijsku tehnologiju u Georgetown Sveučilištu u Washington DC-u kao dijelom programa zajedništva od strane Yahoo-a, vlasnika usluge Flickr.

Da bi postigao ovaj cilj, Leetaru je napravio svoj vlastiti program koji se može iskoristiti pri digitalizaciji.

Internet Archive je do sada koristio slovno prepoznavajući program da bi analizirao svih 600 milijuna skeniranih stranica te da bi se sa tražilicom mogla tražiti svaka riječ.

Kao dio tog procesa, program je prepoznavao koji dio toga su slike da bi ih odbacio.

Leetaru je u svom programu koristio kod koji bi ponovno proučio stare arhive u potrazi za slikama, odvojio bi dijelove koji su odbačeni, i onda svaki posebno sačuvao u JPEG formatu.

Program je automatski zapisivao opis slike i uvod u sliku na dijelu knjige u kojem je postavljena.

Svaki JPEG i povezani tekst su automatski postavljeni na Flickr stranicu, dozvoljavajući javnosti da potražuje u širokom spektru zahvaljujući tražilici.

“Mislim da je najveća stvar koju ljudi mogu činiti je putovati kroz vrijeme uz slike,” rekao je Leetaru.

“Utipkajte telefon, na primjer, i vidjet ćete samo poslovne ljude.

“A onda kasnije ćete vidjeti da je postao sredstvo povezivanja obitelji i prijatelja.

“Onda možete vidjeti drugi primjer, gdje je željeznica na početku bila samo inovacija i napredak, a kasnije se uspostavlja kao normalan dio svakodnevice.”

Arhivisti kažu da je ovo jedan veliki korak naprijed.

“Pronalaziti slike unutar knjiga i označiti svaku je jedan užasno težak poduhvat,” rekla je Alison Pearn, stariji arhivist na Sveučilištu u Cambridge-u i direktor Darwin Correspondence projekta.

“Ovo je lukav način da se doda količina i kvaliteta svima koji to trebaju, i odlična stavka svega je da je sve besplatno.

“Ponekad je program uhvatio bilješke ili markice iz knjižnice te rubne oznake, a i označavanje je ponekad promašaj, ali s obzirom da je cijeli projekt tek u nastanku i besplatan ovo je više nego što smo očekivali.”

Leetaruova ambicija je da postavi ovaj projekt uz bok njegova projekta sa Wikipedijom.

“Što želim vidjeti… Da se poveže Wikipedija sa ovom bazom i ilustrira svoje članke sa ovim slikama”

“Uzmite na primjer članak o nekom slavnom sukobu i mogu vam garantirati da ćete naći najmanje jednu sliku iz programa koju možete povezati.

“Mogućnost da možete obogatiti znanje cijelom svijetu je ogromna stvar.”

Nada se proširiti svoj program.

“Bilo koja knjižnica može iskoristiti ovaj program.

“To je moja najveća nada, da će knjižnice diljem svijeta uzeti ovaj program i da ćemo zajedno napraviti nešto jako veliko.”

prenosimo sa BBC-a

Views All Time
Views All Time
682
Views Today
Views Today
1
Facebook Comments

Komentiraj